Posle osam godina bez medalje na šampionatima Evrope, Srbija se ponovo popela na evropski tron.
Na 37. šampionatu Evrope u Beogradskoj areni naš tim je došao do zlata ostvarivši sedam pobeda u osam mečeva, a sve je krunisano odličnom partijom i pobedom od 10:7 protiv Mađarske.
Redakcija sajta Udruženja vaterpolo trenera Srbije je i ove godine pripremila statistički pregled učinka Srbije na šampionatu, a uporedili smo ga sa podacima sa prethodna dva velika takmičenja: prošlogodišnjem Svetskom prvenstvu u Singapuru, na kome je Srbija bila četvrta i Olimpijskim igrama u Parizu na kojima je stigla do zlatne medalje.
Ovaj put donosimo i pregled pojedinačnog učinka svih naših reprezentativaca na EP u Beogradu, a i listu najboljih strelaca šampionata.
Prilikom poređenja, treba imati u vidu da su sva tri takmičenja su igrana po različitim formatima. U Singapuru i Parizu je Srbija odigrala po sedam, a u Beogradu osam utakmica.
Rezultati u 2024. i 2025.
U Singapuru i Parizu posle grupne faze od tri, odnosno pet utakmica, turnir se nastavljao eliminacionim utakmicama. Na EP u Beogradu se posle dve grupne faze igralo polufinale. Kvalitet rivala u Singapuru i Beogradu je više manje bio sličan, na oba turnira je Srbija imala po jednog rivala protiv koga je mogla da popravlja gol razliku. Ipak, generalno gledano, Srbija se u Beogradu sastajala sa težim rivalima nego u Singapuru.
Olimpijske igre 2024: Japan 16:15, Australija 3:8, Španija 11:15, Francuska 15:8, Mađarska 13:17, Grčka 12:11, SAD 10:6, Hrvatska 13:11.
Svetsko prvenstvo 2025: Južna Afrika 27:3, Italija 13:13, (petercima 16:17), Rumunija 19:9, Japan 21:14, SAD 14:9, Mađarska 18:19, Grčka 7:16.
Evropsko prvenstvo 2026: Holandija 13:13 (petercima 18:16), Španija 12:11, Izrael 19:9, Francuska 14:10, Mađarska 15:14, Crna Gora 13:15, Italija 17:13, Mađarska 10:7
Promene u pravilima, usvojene pre SP u Singapuru, su uticale da broj golova u svakom meču raste. Međutim, u oči upada jedan podatak vezan za odbranu. U beogradskom finalu protiv Mađarske primila svega sedam golova. Na 23 utakmice na velikim takmičenjima u minule tri godine, odbrana je bila bolja samo protiv SAD u olimpijskom polufinalu, kada se igralo po starim pravilima i prošle godine u meču sa autsajderom Južnom Afrikom.
Učinak Srbije u napadu

| SRBIJA NAPAD | Beograd 2026. | Singapur 2025. | Pariz 2024. |
| Postignuti golovi/šutevi | 113/265 (43%) | 119/247 (48%) | 93/232 (40%) |
| Pozicioni napad | 23/68 (34%) | 41/132 (36%) | 27/121 (22%) |
| Golovi sa centarske pozicije | 5/15 (33%) | 10/19 (53%) | 2/9 (22%) |
| Šut sa igračem više | 47/85 (35%) | 51/74 (69%) | 38/63 (60%) |
| Golovi posle faula van linije od 6m | 18/73 (25%) | 0/1 (0%) | 13/26 (50%) |
| Peterci | 16/18 (89%) | 13/16 (81%) | 10/10 (100 %) |
| Kontranapadi | 4/6 (67%) | 4/5 (80%) | 3/3 (100%) |
Ukupan broj golova svih ekipa iz šuteva van linije 6 metara se na SP u Singapuru razlikuje od Evropskog prvenstva i Olimpijskih igara.
Učinak Srbije u odbrani

| SRBIJA ODBRANA | Beograd 2026. | Singapur 2025. | Pariz 2024. |
| Primljeni golovi/šutevi | 92/226 (41%) | 83/226 (37%) | 91/243 (37%) |
| Pozicioni napad | 21/76 (28%) | 37/136 (27%) | 22/113 (19%) |
| Golovi sa centarske pozicije | 0/4 (0%) | 3/6 (50%) | 7/12 (58%) |
| Igrač manje | 39/78 (50%) | 31/68 (46%) | 41/80 (51%) |
| Golovi posle faula van 6m | 17/78 (22%) | 3/5 (60%) | 7/19 (36%) |
| Peterci | 8/10 (80%) | 5/7 (71%) | 7/10 (70%) |
| Kontranapadi | 7/9 (77%) | 3/4 (75%) | 7/9 (77%) |
Pojedinačan učinak igrača na Šampionatu Evrope
Trojica srpskih reprezentativaca su, po izboru žirija EP, svrstani u najbolju postavu turnira: Dušan Mandić, najbolji igrač finala, Milan Glušac i Strahinja Rašović.

Legenda – g/š: golovi/šutevi; iv: golovi/šutevi sa igračem više; 5m: golovi/šutevi iz peteraca; as: asistencije, bl: Blokade, ul: Ukradene lopte; ii: Izborena isključenja; lg: lične greške.
| Igrač | g/š | iv | 5m | as | bl | ul | ii | lg |
| Dušan Mandić | 20/35 | 6/10 | 6/6 | 5 | 1 | 6 | 11 | 4 |
| Strahinja Rašović | 19/37 | 11/14 | 1/3 | 14 | – | 5 | 1 | 5 |
| Sava Ranđelović | 4/14 | 3/6 | – | 4 | 1 | 1 | 4 | 13 |
| Miloš Ćuk | 8/26 | 4/7 | 1/1 | 14 | 3 | 2 | 4 | 6 |
| Đorđe Lazić | 7/11 | 6/8 | – | 2 | 1 | – | 35 | 3 |
| Radomir Drašović | 7/16 | 2/5 | 2/2 | 6 | 4 | 1 | 1 | 10 |
| Nikola Jakšić | 10/27 | 4/9 | 2/2 | 5 | 3 | 2 | 26 | 10 |
| Nemanja Vico | 6/12 | 3/4 | – | – | 5 | – | 33 | 2 |
| Nikola Dedović | 5/16 | 2/5 | . | 3 | 3 | 4 | 6 | 11 |
| Petar Jakšić | 4/6 | 1/2 | 5 | 4 | 2 | 2 | 16 | |
| Viktor Rašović | 6/11 | 1/2 | 1/1 | 11 | 3 | 3 | 2 | 12 |
| Vasilije Martinović | 12/34 | 7/12 | 2/2 | 3 | 3 | 4 | 9 | 5 |
| Nikola Lukić | 5/20 | 2/6 | 1/1 | 8 | 8 | – | 4 | 10 |
U sastavu na svih osam utakmica bili su: Strahinja Rašović. Sava Ranđelović, Vasilije Martinović, Nikola Jakšić, Đorđe Lazić, Viktor Rašović, Nemanja Vico, Nikola Dedović i Petar Jakšić, kao i oba golmana.
Miloš Ćuk je odigrao sedam, Dušan Mandić i Nikola Lukić po šest, a Radomir Drašović pet utakmica.
| Golmani | Odbrane/šutevi | Ukradene lopte |
| Radoslav Filipović | 15/41 | 1 |
| Milan Glušac | 67/133 | 4 |
Najefikasnije ekipe
Na EP je učestvovalo 16 reprezentacija, a više od 100 pogodaka postiglo je prvih sedam ekipa. Srbija je na trećem mestu, iza Grčke i Italije, koje su u grupnoj fazi imale objektivno lakše rivale od timova u grupama A , C i kasnije E (Srbija, Mađarska, Španija, Crna Gora)
1.Grčka 131 gol/273 pokušaja (8 utakmica)
2.Italija 116/226 (8 utakmica)
3. Srbija 113/265 (8 utakmica)
4. Mađarska 112/242 (8 utakmica)
5 .Španja 109/235 (7 utakmica)
6. Hrvatska 106/241 (7 utakmica)
7. Crna Gora 101/241 (7 utakmica)
Najbolji strelci
Najbolji strelci: 1 -2. Stilijanos Argiropulos 26 (8 utakmica) i Tomas Vernu (Francuska) 26 (7), 3. Vlad Luca Georgescu 24 (7), 4. Stiven Kamiljeri 22 (6), 5 – 7. Dušan Mandić 20 (6), Balša Vučković (Crna Gora) 20 (7), Kas Te Rile (Holandija) 20 (7), 8 – 11. Dušan Matković (Crna Gora) 19 (7), Strahinja Rašović (Srbija) 19 (8), Andre Neamtu (Rumunija) 19 (7), Jusa Han Duzenli 19 (7)…
Najbolji procenat šuta među deset najboljih imao je Argiropulos – 68,4% (26/38), na drugom mestu je Matković sa 59,4% (19/32), a treće i četvrto dele Mandić i Vučković sa 57,1% (20/35).
Statistički prikaz učinka Srbije na takmičenjima u 2024. i 2025. godini:
