Govor brojki o evropskom zlatu: Procenti Srbije i učinak pojedinaca

Share this post on:

Posle osam godina bez medalje na šampionatima Evrope, Srbija se ponovo popela na evropski tron.

Na 37. šampionatu Evrope u Beogradskoj areni naš tim je došao do zlata ostvarivši sedam pobeda u osam mečeva, a sve je krunisano odličnom partijom i pobedom od 10:7 protiv Mađarske.

Redakcija sajta Udruženja vaterpolo trenera Srbije je i ove godine pripremila statistički pregled učinka Srbije na šampionatu, a uporedili smo ga sa podacima sa prethodna dva velika takmičenja: prošlogodišnjem Svetskom prvenstvu u Singapuru, na kome je Srbija bila četvrta i Olimpijskim igrama u Parizu na kojima je stigla do zlatne medalje.

Ovaj put donosimo i pregled pojedinačnog učinka svih naših reprezentativaca na EP u Beogradu, a i listu najboljih strelaca šampionata.

Prilikom poređenja, treba imati u vidu da su sva tri takmičenja su igrana po različitim formatima. U Singapuru i Parizu je Srbija odigrala po sedam, a u Beogradu osam utakmica.

Rezultati u 2024. i 2025.

U Singapuru i Parizu posle grupne faze od tri, odnosno pet utakmica, turnir se nastavljao eliminacionim utakmicama. Na EP u Beogradu se posle dve grupne faze igralo polufinale. Kvalitet rivala u Singapuru i Beogradu je više manje bio sličan, na oba turnira je Srbija imala po jednog rivala protiv koga je mogla da popravlja gol razliku.  Ipak, generalno gledano, Srbija se u Beogradu sastajala sa težim rivalima nego u Singapuru.

Olimpijske igre 2024: Japan 16:15, Australija 3:8, Španija 11:15, Francuska 15:8, Mađarska 13:17, Grčka 12:11, SAD 10:6, Hrvatska 13:11.

Svetsko prvenstvo 2025: Južna Afrika 27:3, Italija 13:13, (petercima 16:17), Rumunija 19:9, Japan 21:14, SAD 14:9, Mađarska 18:19, Grčka 7:16.

Evropsko prvenstvo 2026: Holandija 13:13 (petercima 18:16), Španija 12:11, Izrael 19:9, Francuska 14:10, Mađarska 15:14, Crna Gora 13:15, Italija 17:13, Mađarska 10:7

Promene u pravilima, usvojene pre SP u Singapuru, su uticale da broj golova u svakom meču raste. Međutim, u oči upada jedan podatak vezan za odbranu. U beogradskom finalu protiv Mađarske primila svega sedam golova. Na 23 utakmice na velikim takmičenjima u minule tri godine, odbrana je bila bolja samo protiv SAD u olimpijskom polufinalu, kada se igralo po starim pravilima i prošle godine u meču sa autsajderom Južnom Afrikom.

Učinak Srbije u napadu

Dušan Mandić je zbog isključenja protiv Španije propustio mečeve protiv Francuske i Izraela, a ipak deli treće mesto na listi najboljih strelaca  EP Foto: VSS/Slobodan Sandić
SRBIJA NAPAD Beograd 2026. Singapur 2025. Pariz 2024.
Postignuti golovi/šutevi 113/265 (43%) 119/247 (48%) 93/232 (40%)
Pozicioni napad 23/68 (34%) 41/132 (36%) 27/121 (22%)
Golovi sa centarske pozicije 5/15 (33%) 10/19 (53%) 2/9 (22%)
Šut sa igračem više 47/85 (35%) 51/74 (69%) 38/63 (60%)
Golovi posle faula van linije od 6m 18/73  (25%) 0/1 (0%) 13/26 (50%)
Peterci 16/18 (89%)  13/16 (81%) 10/10 (100 %)
Kontranapadi 4/6 (67%) 4/5 (80%) 3/3 (100%)

Ukupan broj golova svih ekipa iz šuteva van linije 6 metara se na SP u Singapuru razlikuje od Evropskog prvenstva i Olimpijskih igara.

Učinak Srbije u odbrani

Debitant Milan Glušac, sa procentom uspešnosti odbrana od 50,3% , je izabran u najbolji tim prvenstva Foto: Slobodan Sandić/VSS
SRBIJA ODBRANA Beograd 2026.  Singapur 2025. Pariz 2024.
Primljeni golovi/šutevi 92/226 (41%) 83/226 (37%) 91/243 (37%)
Pozicioni napad 21/76 (28%) 37/136 (27%) 22/113 (19%)
Golovi sa centarske pozicije 0/4 (0%) 3/6 (50%) 7/12 (58%)
Igrač manje 39/78 (50%) 31/68 (46%) 41/80 (51%)
Golovi posle faula van 6m 17/78 (22%) 3/5 (60%) 7/19 (36%)
Peterci 8/10 (80%) 5/7 (71%) 7/10 (70%)
Kontranapadi 7/9 (77%) 3/4 (75%) 7/9 (77%)

Pojedinačan učinak igrača na Šampionatu Evrope

Trojica srpskih reprezentativaca su, po izboru žirija EP, svrstani u najbolju postavu turnira: Dušan Mandić, najbolji igrač finala, Milan Glušac i Strahinja Rašović.

Strahinja Rašović, drugi strelac i uz Miloša Ćuka najbolji asistent Srbije na EP Foto: Slobodan Sandić

Legendag/š: golovi/šutevi; iv: golovi/šutevi sa igračem više; 5m: golovi/šutevi iz peteraca; as: asistencije, bl: Blokade, ul: Ukradene lopte; ii: Izborena isključenja; lg: lične greške.

Igrač g/š iv 5m as bl ul ii lg
Dušan Mandić 20/35 6/10 6/6 5 1 6 11 4
Strahinja Rašović 19/37 11/14 1/3 14 5 1 5
Sava Ranđelović 4/14 3/6 4 1 1 4 13
Miloš Ćuk 8/26 4/7 1/1 14 3 2 4 6
Đorđe Lazić 7/11 6/8 2 1 35 3
Radomir Drašović 7/16 2/5 2/2 6 4 1 1 10
Nikola Jakšić 10/27 4/9 2/2 5 3 2 26 10
Nemanja Vico 6/12 3/4 5 33 2
Nikola Dedović 5/16 2/5 . 3 3 4 6 11
Petar Jakšić 4/6 1/2 5 4 2 2 16
Viktor Rašović 6/11 1/2 1/1 11 3 3 2 12
Vasilije Martinović 12/34 7/12 2/2 3 3 4 9 5
Nikola Lukić 5/20 2/6 1/1 8 8 4 10

U sastavu na svih osam utakmica bili su: Strahinja Rašović. Sava Ranđelović, Vasilije Martinović, Nikola Jakšić, Đorđe Lazić, Viktor Rašović, Nemanja Vico, Nikola Dedović i Petar Jakšić, kao i oba golmana.

Miloš Ćuk je odigrao sedam, Dušan Mandić i Nikola Lukić po šest, a Radomir Drašović pet utakmica.

Golmani Odbrane/šutevi Ukradene lopte
Radoslav Filipović 15/41 1
Milan Glušac 67/133 4

Najefikasnije ekipe

Na EP je učestvovalo 16 reprezentacija, a više od 100 pogodaka postiglo je prvih sedam ekipa. Srbija je na trećem mestu, iza Grčke i Italije, koje su u grupnoj fazi imale objektivno lakše rivale od timova u grupama A , C i kasnije E (Srbija, Mađarska, Španija, Crna Gora)

1.Grčka 131 gol/273 pokušaja (8 utakmica)
2.Italija 116/226 (8 utakmica)
3. Srbija 113/265 (8 utakmica)
4. Mađarska 112/242 (8 utakmica)
5 .Španja 109/235 (7 utakmica)
6. Hrvatska 106/241 (7 utakmica)
7. Crna Gora 101/241 (7 utakmica)

Najbolji strelci

Najbolji strelci: 1 -2. Stilijanos Argiropulos 26 (8 utakmica) i Tomas Vernu (Francuska) 26 (7), 3. Vlad Luca Georgescu 24 (7), 4. Stiven Kamiljeri 22 (6), 5 – 7. Dušan Mandić 20 (6), Balša Vučković (Crna Gora) 20 (7), Kas Te Rile (Holandija) 20 (7), 8 – 11. Dušan Matković (Crna Gora) 19 (7), Strahinja Rašović (Srbija) 19 (8), Andre Neamtu (Rumunija) 19 (7), Jusa Han Duzenli 19 (7)…

Najbolji procenat šuta među deset najboljih imao je Argiropulos – 68,4% (26/38), na drugom mestu je Matković sa 59,4% (19/32), a treće i četvrto dele Mandić i Vučković sa 57,1% (20/35).

Statistički prikaz učinka Srbije na takmičenjima u 2024. i 2025. godini: